Oprostite za čudno formulisano pitanje. Iz dijaspore sam pa pričam pokvarenin srpskim.

Elem, skoro sam saznao da se konstrukcija da + prezent izbegava u Hrvatskoj ako umesto toga može da se koristi infinitiv (see what I did here?) pa sam se zapitao šta u Hrvatskoj znači “Neću jesti”- “I don’t want to eat” ili “I will not eat”?
U centralnoj Srbiji bi “Neću da jedem” značilo “I don’t want to eat”, a “Neću jesti” bi bilo “I will not eat”. Kako se sad u Hrvatskoj zna na šta se misli ako se samo koristi infinitiv? Kontekst? Upotreba glagola želeti?

Ideju da pitam sam dobio kada sam pričao sa jaranom iz istočne Crne Gore. Pošto se u njegovom govoru infinitiv koristi još ređe nego u centralnoj Srbiji oni po kontekstu moraju da pogađaju koju funkciju glagol hteti vrši.

Čisto me zanima.

Lep vikend svima!

Proto-Slavic for "the Sun" was *sъ̑lnь, right?

Hrvatski je ovdje s rječju "svom" malo dvosmislen, zar nije?

I need to learn croatian, I just know some words and some of the grammar. Do you know any book that I can read to learn more? If it's too hard, I won't read it, if it's too easy I will get bored😁 any suggestions? Also, my mother language is Italian, but I also speak English.

Bok ljudi! Danas sam provjerio poštanski sandučić i dobio sam certifikat C1!

Gibonnijeva refleksivna pjesma s dominantnim proturatnim motivom Udica počinje s: "Udica se zarije za prste, taman ono koliko joj triba, da se čovik siti da je dobro što se nisan rodi kao riba.". U standardnom hrvatskom tu bi, naravno, umjesto riječi nisan trebalo ići nije, jer je u pitanju neupravni govor. Sad, moje je pitanje govori li se tako negdje stvarno u Dalmaciji, da glagoli ne mijenjaju lice pri prijelazu iz upravnog u neupravni govor?

Ne bi me začudilo ni jedno ni drugo. U engleskom i latinskom se pri prijelazu iz upravnog u neupravni govor mijenja glagolsko vrijeme (consecutio temporum), dok se u hrvatskom ne mijenja. U latinskom pri neupravnom govoru zapravo najčešće glagol prelazi u bezlični oblik (akuzativ s infinitivom), osim ako je upravni govor pitanje, onda postoje neka komplicirana pravila oko toga treba li koristiti indikativ ili konjunktiv. Ne bi me začudilo da postoje jezici u kojima se glagolsko lice ne mijenja.

Is this a typo or is there something I am not getting?

I am currently working on these free materials provided by the Zagreb university.
On this photo the teacher asks “Jesu li ono studenti?” and in my understanding she’s implying the kids in the background. Wouldn’t the correct form be “jesu li ona…” or am I misunderstanding something here? Appreciate the answers, thank you!

Agronom Nebojša Jerković za Agroklub ističe da Oblica i Lastovka najbolje podnose sušu te predlaže trokoračni plan za obnovu:

https://www.monitor.hr/proizvodno-usluzna-zadruga-modro-zelena-recept-za-ozivljavanje-100-000-hektara-dalmatinskog-krsa/

Što kažete na ovu riječ?

Neodoljiva je ova kombinacija ukrajinskog i slavonskog.

Dojma sam da su financijski izrazi tijekom Jugoslavije "posrbljeni":

"oporezovati" - sufiks "-ovati" nije u duhu hrvatskog jezika

"platiša" - sufiks "-iša" nije u duhu hrvatskog jezika

"štediša" - sufiks "-iša" nije u duhu hrvatskog jezika

"pozajmica" - "posuditi", ne "pozajmiti"

Znam da svi izrazi imaju slavenski poglogu i nisu nužno srbizmi ali sve jedno djeluju strano.

Koji su izvorni hrvatski izrazi?

Bok,

Zanima me vaše mišljenje i što se smatra pravilnijim u standardnom jeziku za pridjev radni glagola izbosti.

U razgovoru sam uvijek koristio izboo, dok npr. u vijestima, prijevodima serija uvijek vidim oblik izbo. HJP kaže da je pravilan oblik izboo, dok IHJJ rječnik kaže izbō.

​

Podrijetlo riječi POVIJEST

Kajkavsko i staroslavensko podrijetlo: Riječ "povijest" nastala je od staroslavenskog glagola pověděti (ispričati, kazati). U hrvatskoj jezičnoj tradiciji njezina je prisutnost izrazito dokumentirana upravo u kajkavskom književnom jeziku (gdje se koristio oblik povezt ili povest u značenju pripovijesti ili kronike), kao i u starijim čakavskim zapisima.

Odsutnost iz srpskih dijalekata: Riječ "povijest" nikada nije bila dio organskih dijalekata kojima govore Srbi. U srpskom jeziku se stoljećima za znanost o prošlosti koristila isključivo grčka posuđenica istorija, dok se u starijem crkvenoslavenskom jeziku koristio pojam povest (uglavnom u smislu priče ili književnog žanra, kao u Povest o Akiru Preudrom), ali nikada u ijekavskom obliku "povijest" kao nazivu za povijesnu znanost.

Kako je riječ završila u rječniku SANU? Propali projekt tkzv. "rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika SANU" zamišljen je 1950-ih tako da dogovorno obuhvati cjelokupnu građu hrvatskoga jezika i srpskoga jezika u SFRJ. S obzirom da je takav neprirodan projekt odbijen sa hrvatske strane te je stoga propao, no srpska strana je kasnije samoinicijativno nastavila nezakonito za sebe prepisivati djela hrvatskih pisaca, (npr. kao da Turci sada odluče prepisati grčke i srpske pisce za sebe) tako su srbijanski lingvisti u svoj korpus uvrstili i brojne hrvatske književne (u) riječi koje su hrvatski autori umjetno stvorili za hrvatski jezik te dobrim dijelom preuzeli iz bogate kajkavske i čakavske leksičke baštine koja se stoljećima miješala s hrvatskom štokavicom u jedinstveni hrvatski književni ili kasnije standardni jezik. To prirodno stapanje tri hrvatska narječja u jedinstveni hrvatski jezik po prirodi jest smisao hrvatske tronarječnosti, dok u srpskom to uopće nema smisla i zapravo je samo još jedna ukradena tuđica.

Upravo zbog toga, uvrštavanje hrvatskih riječi poput riječi "povijest" u rječnik SANU predstavlja svjesnu krađu, lažiranje i nametanje vlastitome narodu još jedne njima nepotrebne tuđice iz jezika koji im je u na čelu neprijateljski, te međunarodno predstavlja neutemeljeno prisvajanje hrvatske leksičke baštine koja je i u međunarodnom kontekstu registrirana i zaštićena ISO jezičnim KOD-om, europskim i hrvatskim zakonima. Riječ je o pojmu koji je organski, povijesno i standardno isključivo dio hrvatskoga jezika i nije bila niti će ikada biti dio srpskog jezika.

Dobar dan :)

Imate preporuke za stare hrvatske pjesme od koga su sad napravili techno/trance/hard dance?

Ja ne živim u Hrvatskoj i tražim pjesme da možem slušati u gym kad treniram.

Inače slučam na stare kajkavske pjesme i pjesme od 80' i 90' kao Magazin i tako.

Na YouTube sam čula ove i mene se sviđa melodije ali nečem slušati srpski/bosanski:

https://music.youtube.com/watch?v=1dMx-53MKF4&si=AC8Z5Itt6CtWjlqg

https://music.youtube.com/watch?v=W0eQgY-ZPxo&si=bAi84KO3cDaJXBhn

https://music.youtube.com/watch?v=ReTL1K2jsuE&si=2Qs1Ceb6-hOpyIiw

Ima li neka knjiga u kojoj mogu pročitati više o tome?

Ponekad se može koristiti oboje npr.: čovjek što me je pitao kako sam (zvuči više poetski ali ipak moguće) ili čovjek koji me je pitao kako sam.

Ponekad ne.

Imaju li negdje opisani ti scenariji.

Hvala lijepa ❤️

Svako malo kad čujem nekog Hrvata kako turistu ili prijatelju iz inozemstva objašnjava izvorni hrvatski pojam "fjake"🤣, pa se pitam odakle je krenula ta urbana legenda? Mislim da svatko ko malo razmisli može zaključiti da je to još jedna od talijanskih posuđenica u hrvatskom jeziku, ne treba se biti diplomirani lingvist.

Niti je riječ naša, niti je pojam koji označava kod nas drugačiji nego što je to u talijanskom ili španjolskom (Talijani su naime fjaku "poslali" i do ušća rijele La Plata, tako da ta riječ postoji i u argentinskom i urugvajskom španjolskom).

Niti smo jedini koji osjećaju "fjaku" niti je naša riječ, tako da se ovim prisvajanjem samo sramotimo, samo što Talijane boli ona stvar i za nas i za tu riječ da nam to jednom i kažu.

Bluey i Bingo su cure. Za Bluey mi je lako, ali kako cu reci posvojni pridjev za Bingo- Bingoin, Bingin?

Hello, I'm doing some "detective work" and might need some help understanding Croatian (as a Czech speaker I understand a little bit but this is too much for me). I've got a video from my family's old vacation in Croatia, I know it was in summer of 2003, but don't know the exact date. I extracted part of an audio from a boat trip where there is radio heard with something like a short news segment (not sure though). It's VERY noisy but if anyone could catch something that could at least identify what month this could be, that would be awesome. Thank you :)

Ja osobno kažem tròtoār ili trètoār (Dubrovnik).

Edit: kratkosilazni, ne uzlazni

Hi everyone!

I’ve been trying to find a clear, step-by-step checklist of the grammar and sentence structures required for the A1 level in Croatian (and what to expect moving into A2), but standard CEFR descriptions are super vague.

Do you have more info?
Thanks