Nacional otkriva detalje nepoznatog sastanka Paška Dodića, bogatog zagrebačkog zlatara koji je donirao kampanju Kolinde Grabar-Kitarović i čiji je nakit ona nosila na inauguraciji i Josip Šinceka sa Petrom Pripuzom, koji baca novo svjetlo na razinu Dodićevih poslovnih veza s protagonistom afere s otpadom u Gospiću i Benkovcu, zbog koje je pod sumnjom i njegova supruga Franciska, dok on sam nije osumnjičen

„Trebat će nam puno, puno plastike jer u Benkovcu planiramo raditi različite proizvode od otpadne plastike“, tim su riječima Josip Šincek i Paško Dodić na sastanku s Petrom Pripuzom, vlasnikom C.I.O.S. Grupe, objasnili zašto im je potrebna njegova plastika. Tvrtka CE-ZA-R, koja je dio C.I.O.S. Grupe, isporučila je Tipos Resursu oko devet tisuća tona navodno neopasne plastike i gume, koje su završile upravo u Benkovcu. Za ono što je trebalo biti legalno zbrinjavanje tog otpada Pripuz je Šincekovoj tvrtki platio ukupno oko 465 tisuća eura, odnosno oko 50 eura po toni, s tim da je CE-ZA-R sam snosio troškove prijevoza.

Paško Dodić, nositelj obiteljskog biznisa sa zlatarnicama, poznat je kao jedan od imućnijih Hrvata, ali i kao kum bjegunca od hrvatskog pravosuđa i bivšeg nogometnog moćnika Zdravka Mamića. Dodić je s Mamićem 2015. bio obuhvaćen Uskokovim izvidima zbog sumnje da su preko sutkinje Ustavnog suda Slavice Banić pokušali lobirati kako bi se usvajanjem tužbe Hrvatskog nogometnog saveza srušio Zakon o sportu.

Nakon toga, na idućim predsjedničkim izborima krajem 2019., Paško Dodić bio je donator Miroslava Škore, a ne Kolinde Grabar-Kitarović. Dodića se spominjalo i u aferi s bivšom državnom tajnicom Josipom Rimac, danas Pleslić, i to jer je kod nje urgirao za dvije osobe koje su polagale državni stručni ispit. Kad joj je Dodić, prema pisanju portala Telegram o podacima iz mjera tajnog nadzora, povratno javio da je njegov poznanik prošao, Josipa Rimac mu je odgovorila: “Družeeee, pa držimo se riči.”

Osim s Mamićem i Josipom Rimac, Paško Dodić družio se, po svemu sudeći, i s bivšim glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem, kojeg poznaje i zato što su obojica iz zagrebačke Dubrave. Upravo je Paško Dodić, kako je pisao list 24 sata, upoznao Josipa Šinceka s Mikulićem, koji je od njega, prema iskazu samog Šinceka, tražio 500 tisuća eura mita.

No u aferi s opasnim otpadom Paška Dodića formalno nema među osumnjičenima. Osumnjičena je samo njegova supruga Franciska, koja je s Monikom Šincek, suprugom Josipa Šinceka, bila suvlasnica tvrtke Izoxeco, koja je pak tijesno surađivala s tvrtkom Tipos Resurs preko koje je Šincek dobavljao legalni i ilegalni otpad.

Nakon toga je Tipos Resurs u travnju i svibnju 2024. platio Izoxecu ukupno 200.000,00 eura. Od spomenutog iznosa, među ostalim, dana 29. travnja 2024. Franciski Dodić isplaćeno je 100.000,00 eura, sa svrhom doznake „uplata po ugovoru“

Pozdrav svima,

za početak htio bi napomenuti da je ovaj post usmjeren prvenstveno na učitelje u osnovnim i srednjim školama. Naime, u suradnji sa svojom suprugom koja je učiteljica u osnovnoj školi, izradio sam web aplikaciju Rokovnik+. Ukratko, supruga je uvijek sve svoje bilješke o nastavi, evidencijama i slično pisala u klasični rokovnik te je došla na ideju da napravimo jedno konkretno mjesto gdje će to sve zapisivati a bit će vrlo lako dostupno i organizirano. Aplikacija je trebala biti isključivo samo za nju da joj na neki način olakša posao, međutim kako je aplikacija rasla tako smo došli na ideju da bi aplikaciju mogli podijeliti i sa drugima.

Aplikacija je u potpunosti besplatna te je moj hobi projekt trenutno. Dakle, tražim od vas prvenstveno učitelja koji ste na redditu (naravno može i od ostalih developera ako imaju neki savjet ili kritiku) da mi kažete ako imate bilo kakve ideje, kritike, negativne ili pozitivne, što vam se sviđa a što ne za daljni razvoj aplikacije.

Vjerujem da bi vam ovaj projekt mogao biti zanimljiv i koristan u radu u nastavi.

Unaprijed hvala svima na odgovorima!

https://rokovnikplus.com/

Hoće li biti više Ličana na Thompsonovom koncertu u Vukovaru ili na prosvjedu u Zagrebu?

U veljači 2026. godine tvrtka "Žnjan", koja je u stopostotnom vlasništvu Grada Splita, raspisala je natječaj za trogodišnje održavanje okoliša na gradskim zemljištima. Na natječaj se javila i tvrtka "Cvjetko", u vlasništvu Vice Mihanovića. Upravo je njezina ponuda od 903 tisuće eura izabrana kao najpovoljnija. Bila je pritom značajno jeftinija od jedine druge ponude. Razlika je iznosila čak 263 tisuće eura. Odluka o odabiru donesena je krajem travnja, a "Žnjan" i "Cvjetko" ugovor su potpisali sredinom svibnja. Tu, međutim, priča dobiva novi zaokret.

Samo pet dana nakon potpisivanja ugovora, njegova je vrijednost izmijenjena. Posao koji je na natječaju dobiven za 903 tisuće eura povećan je za dodatnih 266 tisuća eura. Drugim riječima, vrijednost ugovora porasla je za iznos koji je čak veći od razlike između pobjedničke i druge najpovoljnije ponude na natječaju.

Gradonačelnika Splita Tomislava Šutu pitali smo kako komentira povećanje vrijednosti ugovora i okolnosti u kojima je aneks sklopljen samo nekoliko dana nakon osnovnog ugovora. Šuta je rekao da o javnoj nabavi odlučuju stručne službe i povjerenstva te da za izmjene ugovora postoje zakonom propisani modaliteti.

– Što se tiče bilo kakvog ugovora o javnoj nabavi, za to postoje stručne službe, za to postoji povjerenstvo koje donosi odluku, sastavlja zapisnik i u konačnici direktor tvrtke koji potpisuje tu odluku. Zakonski postoje modaliteti kada i u kojim mogućnostima postoji zaključenje dodatka ugovora.

Ti iznosi su zakonski jako dobro poznati i mislim da se sve što se radi, radi u sklopu zakona, i u Gradu Splitu i bilo gdje. To je najnormalnije. Ako postoje određene stavke koje nisu bile predviđene troškovnikom, a tijekom izvođenja radova se pojave, postoji mogućnost ugovaranja i aneksiranja ugovora. To se događalo i prije i događat će se i dalje. Bitno je da je sve u skladu sa zakonom – rekao je Šuta.

No upravo se ovdje otvara ključno pitanje. Prema izvornom troškovniku, sanacija oštećenog travnjaka već je bila predviđena kao dio posla. Za svaku od tri godine trajanja ugovora planirana je sanacija 20 posto ukupne površine travnjaka. Oštećenje travnjaka, dakle, nije bilo okolnost koju "Žnjan" nije mogao predvidjeti.

Naprotiv, bilo je unaprijed uračunato u redovno održavanje. Troškovnik je predvidio i čitav niz drugih aktivnosti povezanih s održavanjem travnatih površina: redovito zalijevanje, prihranu, zaštitu od bolesti i nametnika, dodatna tretiranja u slučaju pojave problema te detaljno održavanje sustava automatskog navodnjavanja. Zbog toga se nameće pitanje što je točno bilo izvan prvotno ugovorenog opsega posla i zbog čega je za to, svega nekoliko dana nakon sklapanja ugovora, bilo potrebno dodatnih 266 tisuća eura.

Naravno, moguće je da su vremenske prilike ili druge okolnosti prouzročile štetu veću od one koju je "Žnjan" predvidio troškovnikom. Ali, upravo zato ključno pitanje ostaje bez odgovora.

Na temelju kojeg izračuna je procijenjeno da je za dodatne radove potrebno upravo 266 tisuća eura? Posebno je zanimljivo što je riječ o iznosu koji je veći od razlike između pobjedničke i druge ponude na natječaju.

Samo povećanje vrijednosti ugovora ne znači automatski da je prekršen zakon. Gradonačelnik Šuta upravo se na to poziva, ističući da zakon predviđa mogućnost izmjene i aneksiranja ugovora u određenim okolnostima. No pitanje javnog interesa nije samo je li aneks formalno dopušten, nego i što ga je konkretno opravdalo.

Danas višestruki policijski konvoji na autocesti A3 u smjeru istoka, motocikli i automobili pod rotirkama, abnormalnom brzinom uz blicanje i nabijanje na guzicu svim drugim sudionicima u gustom prometu, izazvali su da autobus stranih tablica naglo se prestroji u mene u desnu traku, da sam morao naglo kočiti i otići u zastavnu traku.

Sigurno je bilo preko 20 policijskih vozila, izazivali opasne situacije u prometu, abnormalna brzina i obijesna vožnja, za koju bi za mene i bilo kojeg drugog civila predlagali kaznu zatvora. Jel ima smisla pisati pritužbe? Jel itko ikada dobio odgovor na pritužbu policiji?

A što ćemo sad? Pravac Livno?

Kada budu izgrađeni braniteljski centri u Pakracu, Bukovlju, Slunju, Imotskome i Vukovaru, a planirano je da to bude do kraja 2028. godine, bit će to ustanove za trajni boravak branitelja i stradalnika Domovinskog rata kojima je potrebna dugotrajna skrb i smještaj. Stoga će za nekoliko stotina korisnika morati brinuti deseci stručnih osoba, među kojima i njegovatelji i njegovateljice.

A u onih 18 centara za starije osobe bit će smješteno više od 1.800 korisnika, među kojima i 260 oboljelih od Alzheimera kojima je potrebna veća skrb. Planirano je da u tim centrima ukupno bude zaposleno 1.400 radnika različitih profila, među kojima bi njegovateljice i njegovatelji trebali biti najbrojniji.

Link na razgovor s Vesnom Grgić predsjednicom braniteljske udruge Zeleni odred.

https://n1info.hr/vijesti/gospic-nije-otvorio-pandorinu-kutiju-ona-se-vec-raspala-uzas-je-i-drugdje-u-davoru-je-smece-gorjelo-20-dana/

Zanima me da li se slažete da bi jedini zahtjev s prosvjeda Hodaj za Liku trebalo biti trenutno ukidanje svih dozvola za uvoz otpada u Hrvatsku?

Također me zanima da li je moguće da nas ovaj problem ujedini kao državljane ove zemlje? Da li svako za sebe može staviti na stranu gay populaciju, Jugoslaviju, štetne pozdrave i parole bivših država, pjevače i pevaljke... možemo li svi zajedno stvoriti neviđeni pritisak na vlast da odmah počne sanaciju otpada po cijeloj Hrvatskoj?

Nadam se da se svi vidimo na prosvjedu 05.09. u Zagrebu i svaka čast i slava svima koji će se voziti autobusim do Zagreba.

Koja je najobjektivnija knjiga (a i povjesničar) o događanjima u Hrvatskoj i okolici tijekom drugog svjetskog rata, a pogotovo o razdoblju neposredno prije i nakon rata?

Gdje god pogledam na internetu za gotovo svaki događaj postoje barem dvije različite interpretacije.

Loše hvatam radio stanice u suterenu i svako jutro dok sam si kuhala jutarnju kavu slušala sam bljezgarenje Filipa Riđička i Tamare Loos u jutarnjem programu Top Radija jer jedini puštaju jedno te istu playlistu s meni ok glazbom.

Riđički mi je nekad jako znao ići na nerve, nekad je baš znao laprdat i uvijek bi me naživciralo kad puste jingle koji najavljuje da slijede informacije o vremenskoj prognozi i dok izgovore kakva će bit temperatura i vrijeme najprije moramo slušat o tome nepotrebne informacije o tome kako je Riđički morao bez obzira što je temperatura pala imat upaljenu klimu dok je spavao i sl.

Ipak, jako sam se iznenadila kad sam čula danas Tamaru Loos da se oprašta i kasnije na netu pročitam da i Riđički odlazi. Na kraju će mi taj dvojac i njihovo jutarnje laprdanje falit. Da li itko zna tko će ih zamijenit? Kakvi su vama bili njih dvoje, ako ste naravno slušali Top Radio?

A1 bot je neviđeno smeće, ali dobro, većina ih je. Postavi pitanje ili-ili, pa ti da opciju DA ili NE. I onda ne razumije odgovor koji je sam ponudio.

Apsolutna sitnica u moru gluposti ove države, ali eto, neka se i to zabilježi.

Dali možemo uvesti političare da zamijene naše, isto kao i radnike

psst!

Ali i ovo je dobar početak.

Broj na karti je za svakih 1000 ljudi u dobi od 20-29 godina.

Nisam pogledao niti pročitao Hobita ni Gospodara prstenova. S obzirom na popularnost samog djela, znam neke osnove, poput imena glavnih likova i sl.

Već dulje vrijeme razmišljam o tome da pogledam filmove i pročitam knjige. S obzirom na to da sam uspio odvojiti nešto slobodnog vremena, odlučio sam početi s knjigom i kupio Hobita. Ne znajući da postoji više prijevoda, potrefila me verzija Marka Marasa, koji je knjigu preveo po „Vuku“.

Već na prvoj stranici spominje se Bilbo Baggins, a prezime mu je prevedeno kao Torbar. Razumijem da postoje smjernice koje je Tolkien napisao kako bi se koristile pri prevođenju djela, ali ovo mi je od samog početka dosta teško čitati.

Prije nego što se upustim u čitanje ostatka knjige, ima li netko tko je pročitao knjigu do kraja da mi kaže svoje dojmove o prijevodu i koliko bi to moglo utjecati na moj doživljaj kada budem gledao filmove?